Republika Srbija Osnovni Sud u Somboru

Osnovni Sud u Somboru

OVERA UGOVORA I ISPRAVA


Legalizacija dokumenata ( tzv. « puna legalizacija»)

Javne isprave, izdate na teritoriji Republike Srbije za upotrebu u inostranstvu , overavaju se na osnovu važećeg Zakona o legalizaciji isprava u međunarodnom prometu (« Sl. List SFRJ» 6/1973). Overom dokumenta ( javne isprave ), u smislu ovog zakona potvrđuje se verodostojnost potpisa lica , koje je dokument potpisalo i otiska pečata organa koji je dokument izdao.
Po pravilu overava se izvorni, originalni dokument. Prevod se legalizuje na isti način kao i originalni dokument.
1. Predsednik osnovnog suda, odnosno sudija koga on odredi, svojim potpisom i pečatom suda, overava dokumenta koje su izdali organi sa sedištem na području tog suda;
2. Ministarstvo pravde Republike Srbije vrši nadoveru potpisa predsednika suda i pečata suda na dokumentima izdatim u Republici Srbiji;
3. Ministarstvo spoljnih poslova Republike Srbije potpisom ovlašćenog lica i pečatom ministarstva potvrđuje potpis i pečat nadležnog Ministarstva pravde na osnovu deponovanog potpisa lica ovlašćenog za overu i pečat nadležnog Ministarstva pravde;
4. Tako overena domaća dokumenta nadoverava inostrani organ ( diplomatsko –konzularno predstavništvo države u kojoj će se dokument koristiti akreditovanog u Republici Srbiji).
Dokumenta izdata u Republici Srbiji koja će se upotrebiti u inostranstvu overavaće se samo ako zakon države u kojoj će ta dokumenta biti upotrebljena zahteva overu.


Postupak po Haškoj konvenciji.

Ukoliko se dokumenti ( javne isprave ) izdati u Republici Srbiji koriste u državama potpisnicama Haške konvenciji o ukidanju potrebe legalizacije strani javnih isprava ( «Službeni list FNRJ» br.10/62-dodatak međunarodni ugovori i drugi sporazumi), potvrdu njihove verodostojnosti izvršiće predsednik suda ili ovlašćeni sudija nadležnog Osnovnog suda svojim potpisom i pečatom suda.
Osnovni sud je nadležan za overu dokumenata koje su izdali organi sa sedištem na području tog suda.Overa po Haškoj konvenciji vrši se na samom originalnom dokumentu ili na njegovom dodatku.Obrazac potvrde posebno je propisan Haškom konvencijom i izrađen kao štambilj u koji se upisuju određeni podaci ( pečat « Apostille»).Potvrda ( štambilj) ima oblik kvadrata sa stranom od najmanje 9 cm i sastavljena je na službenom jeziku organa države koja je izdaje. Navodi koje ona sadrži mogu biti sastavljeni na nekom drugom jeziku, ali naslov « Apostille ( Convention de La Haye du 5 octobre 1961.)» mora da glasi na francuskom jeziku. Potvrda propisno ispunjena , potvrđuje verodostojnost potpisa , svojstvo potpisnika dokumenta i istinitost pečata ili žiga kojim je dokument snabdeven.
Potpis i pečat na potvrdi (štambilju) oslobođeni su bilo kakve dalje overe i tako overen dokument je podoban za upotrebu u svim državama potpisnicama Haške konvencije.Haška konvencija ne primenjuje se na administrativne isprave koje se odnose na neki trgovinski ili carinski posao i na isprave koje su izdali diplomatsko -konzularni predstavnici. U skladu sa članom 6. stav 1. Haške konvencije svaka država ugovornica slobodna da odredi odgovarajuće državne organe nadležne za izdavanje potvrde «Apostille».Posebno treba naglasiti da je prema važećim propisima u Srbiji u smislu Haške konvencije za overu dokumenata nadležan Osnovni sud koji pečatom «Apostille» overava sva dokumenta koja su izdali organi sa sedištem na području toga suda.
Ministarstvo pravde može overavati pečatom «Apostille» dokumenta koja su izdali organi sa sedištem na području bilo kog osnovnog suda na teritoriji Republike Srbije ukliko su ispunjeni uslovi da mogu potvrditi potpis ovlašćenog lica i pečat organa koji je dokument izdao ( poseduju deponovan potpis i otisak pečata).

Države potpisnice Konvencije o ukidanju potrebe legalizacije stranih javnih isprava.

Kada legalizacija nije potrebna

Legalizacija javnih isprava nije potrebna, kao ni potvrda Apostille:

a) Kada između Srbije i države, u kojoj će se upotrebiti javna isprava, postoji potvrđen međunarodni ugovor o oslobađanju određenih javnih isprava od bilo kakve legalizacije. Multilateralni ugovori;

b) Kada isprave izdate u Srbiji, po osnovu faktičke uzajamnosti, ne podležu legalizaciji za upotrebu u nekoj državi, kao i isprave te države za upotrebu u Srbiji;

v) Kada organ države pred kojim će se upotrebiti javna isprava izdata u Srbiji ne zahteva legalizaciju;
g) Kada legalizacija nije moguća zbog prirode, karaktera, ili tipa javne isprave, (putne isprave, lične karte i sl.), kao i kada se javne isprave odnose na komercijalne, spoljnotrgovinske ili carinske poslove, odnosno, prate robu, pri izvozu i uvozu, a izdaju ih, ili overavaju, nadležna privredna komora, ili carinski organi (carinske deklaracije, fakture, uverenja o carinskom nadzoru, poreklu robe, direktnoj pošiljci, krajnjem korisniku i sl.).
Države sa kojima Srbija ima potvrđene bilateralne ugovore o međusobnom oslobađanju javnih isprava od legalizacije.

Prilikom overe treba paziti i na postojanje bilateralnih ugovora prema kojima dokumenta izdata od nadležnih organa jedne strane ugovornice imaju istu dokaznu snagu na teritoriji druge države ugovornice bez posebne overe, kao i domaće javne isprave.

Postojanje bilateralnog ugovora isključuje primenu Haške konvencije i potrebu overe «Apostille» pečata.